Šafran

biljka-safran kako-izgleda-safran safran-izgled

Opis

Šafran je dugovječna biljka. Iz okrugle, čvrste krtolaste lukovice izbija najprije nekoliko duguljastih listova a zatim u njihovoj sredini 2 do 3 vrlo krupna lijepa ljubičasta cvijeta. U cvijetu se vidi žut tučak sa tri krupna crvena žiga. Biljka cvijeta u jesen. Ima više botaničkih i trgovačkih vrsta šafrana. Ne zna se tačno geografsko porijeklo ove biljke. Odavno se gaji u Persiji , Indiji, Maloj Aziji. Odande je prenesena u Evropu gdje se gaji u Španiji, Francuskoj, Grčkoj, SAD i drugim zemljama.

Šafran sadrži crvenu bojenu materiju glikozidne prirode krocin ili polihroit zatim bezbojan, kristalan, gorak, glikozid, pikrokrocin oko 0.6 odsto , oko 1 odsto etarskog ulja , masnog ulja , voska i organskih materija. Etarsko ulje je bezbojno. Sastoji se pretežno od jednog terpena i malo cineola.

Ljekovita svojstva
Primjena šafrana u medicini danas je vrlo ograničena, ali se zato u narodnoj medicini još uvijek dosta troši protiv atonične amenoreje, nervoze, histerije, nesanice, grčeva, i sličnih bolesti protiv kojih se sa više uspjeha daje valerijana. U većoj dozi šafran je otrovan. Izaziva povraćanje, prolive, grčeve i smrt. Kod nas ga vrlo često daju sa kininom ko se koristi za pobačaj. Najviše se šafrana potroši kao začin u kuhinji za poslastice i likere.

Narodna imena

Benduška, brnduša, žavran, šafran, žunfran, šafran, safran, caforan, čafran, šavran.