Bijeli glog

bijeli-glog-biljka bijeli-glog-cvijet bijeli-glog

Porijeklo
Glog se često nalazi na krajevima niskih bjelogoričnih ili crnogoričnih šuma, a vrlo rado raste u prostranim šikarama, te uz ograde i živice.

Opis

Mi ga poznajemo kao grm srednje veličine, dok se u staništima boljih uslova razvija u čvorasto, razgranato drvo visoko i do 5m. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, kora glatka i sivo-pepeljasle boje, a grane su proviđene trnjem dugim 5 do 15 mm. Listovi su s donje strane svijetloplavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni te podsjećaju na listove hrasta.

Cvjetovi su bijeli i složeni u uspravnim grozdovima. Kod bijelog gloga plod se sastoji od jedne koštunice. Glog ima snažan miris, sličan gorkom bademu. Okus plodova brašnav. Cvate u svibnju i lipnju, a vrijeme sazrijevanja plodova u rujnu i listopadu. Plodovi gloga, dugi su 5 – 10 mm, lijepe crvene boje, s karakterističnim ostatkom cvjetne čaške na tjemenu.

Savjeti
Odlična je podloga za cijepljenje voćaka, pogotovo jabuka i krušaka. Pomaže pri slabijem radu srca, pri nervoznim srčanim tegobama i pospješuje funkciju krvotoka. Sadrži C vitamin, provitamin A, limunsku i vinsku kiselinu, šećere i mnogo pektina, zbog čega je idealan za spremanje pekmeza. Odlična je podloga za cijepljenje voćaka, pogotovo jabuka i krušaka. Mogu se upotrebljavati i kao lijekovi u vidu osušenih listova i cvjetova.

Trnje ga čini prikladnim za ograđivanje pašnjaka, travnjaka i vrtova.